Turski premijer Recep Tayyip Erdogan je zaprijetio da će preduzeti "mjere" ako sirijski režim ne bude respektirao rok 10. april za prekid sukoba, izvještavaju u nedjelju turski mediji."

Strpljivo ćemo pratiti šta se dešava do 10. aprila". izjavio je u subotu navečer Erdogan, a prenio dnevni list Huriyet. "Preduzet ćemo mjere ako se sukobi ne zaustave", dodao je on.

Šef vlade nije precizirao koje mjere bi mogla preduzeti Turska, susjedna zemlja Sirije koja je zabrinuta rastućim brojem sirijskih izbjeglica na njenom tlu. Turska štampa smatra da je planirano nekoliko scenarija, posebno stvaranje tampon zone na sirijskoj teritoriji duž granice.

Oko 4.000 Sirijaca je pobjeglo u Tursku od četvrtka otkada je sirijska vojska povećala napade i bombardiranje, i čini se da režim pokušava okončati pobunu prije roka od 10. aprila kojega su utvrdile Ujedinjene nacije za povlačenje trupa i kraj sukoba. 

Jedan turski zvaničnik je u subotu izjavio da je došlo gotovo 700 Sirijaca u toku prethodna 24 sata, pa se tako broj izbjeglica popeo na 24.324 izbjeglice. Prošle sedmice, Turska je primila u 36 sati rekordan broj osoba koje bježe od napada sirijske vojske, potpomognute helikopterima u regiji u blizini Turske.

U subotu je u Siriji ubijeno više od 120 osoba za vrijeme bombardiranja između pobunjenika i redovnih snaga, posebno u pokrajini Idleb koja graniči s Turskom.

U Lukavcu je sinoć u 62. godini preselio na ahiret hafiz dr. Fadil ef. Fazlić, ugledni profesor na Fakultetu islamskih nauka i islamski pregalac. Fadil Fazlić bio je angažiran na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu kao vanredni profesor na predmetima Kiraet (Učenje Kur'ana) i Da'va (Islamska misija).

Efendija Fazlić je u ovom Lukavcu održao predavanje i, kako saznajemo, poslije jacije mu je pozlilo te je preselio na putu do lukavačke Hitne pomoći.

Tim povodom, portal „Dnevnog avaza“ ponovo objavljuje hutbu uglednog hafiza koju je održao početkom marta ove godine.

Hafiz dr. ef. Fazlić u svojoj hutbi, održanoj u Begovoj džamiji, se osvrnuo na Dan nezavisnosti koji se tih dana obilježavao u BiH.

Hafiz Fazlić je tada kazao, između ostalog, da za nas "koji živimo u ovoj zemlji što ovih dana obilježava svoju nezavisnost, ibret, pouka, poruka i lekcija ima dodatni značaj i smisao".

- Tokom agresije na našu zemlju ubijeno je na desetine hiljada nedužnih ljudi. Stotine hiljada su protjerane iz svojih domova. Hiljade djece ostale su siročad. Porušeno je na hiljade džamija, mekteba, vakufskih objekata, fakulteta, škola, muzeja i privatnih kuća. Sve što su stigli porušiti, porušili su - kazao je hafiz Fazlić.

Možda bi, rekao je u svojoj hutbi hafiz Fazlić, neki voljeli i željeli da zaboravimo stradanja naše zemlje i našeg naroda.

- Često nas na to potiču, a ponekad uslovljavaju i ucjenjuju. Ali, dužnost nam je prenijeti sjećanje i iskustva na buduće generacije kako ne bi ponovili iste greške i da bi im budućnost bila izvjesnija, mirnija i sigurnija. Opominjati, podsjećati i značenje ibreta naglašavati, islamska je obaveza kao što Kur'an kaže: "I opominji, jer opomena koristi muminima" – riječi su hafiza Fazlića.

Ugledni profesor je tada istakao da u svijetu postoji na milione deklaracija, povelja, konvencija, ustava i drugih dokumenata koji govore o ljudskim pravima i slobodama, o suverenitetu i integritetu zemalja.

- Nezavisnost je izraz slobode u kojoj se čuvaju svoja zemlja, svoja vjera i ostale kulturne i civilizacijske vrijednosti - poručio je tada efendija Fazlić.

Dženaza hafizu Fazliću

Dženaza-namaz će se klanjati u srijedu (28. marta) poslije podne-namaza ispred Begove džamije, a ukop će se obaviti u haremu Ferhadije džamije u 14 sati. 

Biografija uglednog profesora

Dr. hfz. Fadil Fazlić rođen je 1. novembra 1951. godine u Prnjavoru - Kalesija.

Mekteb je završio u rodnom mjestu  pred Osmanom-ef. Gazibegovićem, a osmogodišnju školu je također završio u rodnom mjestu.

Gazi Husrev-begovu medresu završio je školske 1970/71., a hifz 1973. godine. Muhaffizi su mu bili: h. hfz. Sinanudin-ef. Sokolović i h. hfz. Kamil-ef. Silajdžić.

Na Fakultetu islamskih nauka (tada Islamski teološki fakultet) diplomirao je 1986. godine. Magistrirao je 16. decembra 1998. o temi: "Komparacija Hafsovog i Veršovog kira'eta" te doktorirao na istom fakultetu 2004. godine o temi "Mushaf Fadil-paše Šerifovića."

Trideset pet godina učio je mukabele u mnogim sarajevskim džamijama, a dvadeset i pet godina je bio član Komisije za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izveo je osam hafiza: Mensur Malkić, Alija Rahman, Salih Halilović, Behija Durmišević, rođ. Mulaosmanović, Džemila Bektaš, rođ. Barčić, Amira Čakar, rođ. Kadrispahić, Sabiha Hasković i Azra Čiča.

Iza sebe je ostavio nekoliko djela te veliki broj objavljenih članaka. Od objavljenih djela vrijedi istaknuti: „Komparacija  Hafsovog i Veršovog kiraeta" objavljeno 2000. godine, "Mushaf Fadil-paše Šerifovića" objavljeno 2004. godine te „Hafizi u Bosni i Hercegovini u posljednjih 150 godina" objavljeno 2006. godine. Pisao je također stručne radove u Zborniku FIN-a, Takvimu, Muallimu i Preporodu.